Sveti Stefan, poznat kao Prvomučenik, slavi se trećeg dana Božića i jedna je od značajnijih slava u Srbiji.
Na ovaj dan iz kuće se iznosi božićna slama, koja se pažljivo skuplja i nosi u štalu, voćnjak ili među pčele.
U Vojvodini, žene tiho iznose slamu kako se „ne bi čulo da odlazi Božić“. Metla kojom je slama pometena čuva se cele godine radi zdravlja.
Za ovu slavu postoji šala da je „drže škrtice“, jer su gosti siti nakon Božićnog slavlja i teško mogu mnogo da pojedu. Međutim, kao i kod svake slave, najvažnije je da se na trpezi nađu slavski kolač, slavska sveća i ikona Svetog Stefana, te da domaćina posete najbliži, porodica, kumovi i prijatelji.
U Šumadiji na Stevanjdan postoji običaj „polazenja šljiva“. Domaćin sa sekirom simbolično odlazi u voćnjak da „poseče nerodno drvo“, ali ga pratilac odvrati rečima da će drvo ove godine roditi.
Youtube
Sveti Stefan bio je prvi hrišćanin koji je stradao za svoju veru i zato se naziva Prvomučenikom. Bio je rođak apostola Pavla i jedan od sedam đakona koje su apostoli postavili da pomažu siromašnima.
Svojom mudrošću i verom izazvao je gnev protivnika, koji su ga optužili za hulu na Boga i Mojsija.
Na osnovu lažnih svedoka, osuđen je i kamenovan.
Njegovo stradanje posmatrali su Presveta Bogorodica i Sveti Jovan Bogoslov, moleći se za njega.
Svetog Stefana krišom je sahranio knez Gamalil, a on se danas slavi kao zaštitnik istine, vere i zajedništva.
