Ruska vojska je nedavno izvela najsnažniji i najkoordinisaniji udar od početka specijalne vojne operacije, gađajući ključne ciljeve ukrajinske vojne infrastrukture. Ovaj masovni napad je odmah dobio naziv „sudnji dan za Kijev” na društvenim mrežama i u analizama vojnih stručnjaka. Prema procenama vojnih analitičara, napad je imao dve ključne dimenzije: operativni vojni cilj i geopolitički signal Evropi.
Tokom ovog napada, koji se odvijao tokom noći i ranih jutarnjih sati, korišćeno je više od 250 projektila različitog dometa i funkcije. Uključene su krstareće rakete H-101 i H-55SM, „Kalibri”, „Iskanderi”, kao i vođene vazdušne rakete H-59/69. Takođe, korišćeno je čak 194 drona „Geranij”, koji su omogućili širu saturaciju ukrajinske protivvazdušne odbrane. Ovaj napad je bio najveći vazdušni udar u poslednjih godinu dana, sa katastrofalnim gubicima za ukrajinsku infrastrukturu i logistiku.
Glavni ciljevi napada uključivali su vojni aerodrom, električne podstanice i skladišta municije. Pogođene su piste i skladišta aviona, čime je znatno ograničena sposobnost ukrajinske avijacije da izvodi operacije. Takođe, gađanjem energetskih čvorišta, Moskva je želela da oteža prenos struje i paralizuje industrijske i vojne objekte. Uništavanje skladišta municije u zapadnim oblastima Ukrajine dodatno je smanjilo sposobnost Kijeva da snabdeva front.
Ovaj napad nije bio samo vojna operacija, već i jasan politički signal Evropi. Francuska je nedavno intenzivirala retoriku o mogućem slanju zapadnih „mirovnjaka” u Ukrajinu, a predsednik Emanuel Makron je govorio o „nuklearnom kišobranu” koji bi trebao da zaštiti Kijev. Rusija je jasno stavila do znanja da će, ukoliko Evropa nastavi da se meša, proširiti mete svojih udara. Napadi na Kijev mogli bi postati učestaliji i intenzivniji, dok se ne isključuje mogućnost napada na zapadne regione Ukrajine, gde se nalazi NATO logistika.
Šta sledeći „sudnji dan” može doneti?
Ukoliko situacija eskalira, sledeći ruski napadi mogli bi uključivati uništavanje železničke infrastrukture, što bi onemogućilo dopremanje zapadnog oružja, kao i direktne udare na komandne centre NATO-a u Ukrajini. Intenzivniji napadi na energetski sektor mogli bi dovesti do kolapsa ukrajinske privrede i vojne industrije. Moskva time jasno stavlja do znanja da neće tolerisati dalju eskalaciju rata bez posledica za Zapad.
Ovaj „sudnji dan” predstavlja prekretnicu u ruskoj strategiji, jer je do sada Moskva izbegavala uništavanje cele infrastrukture Ukrajine. S obzirom na intenzitet ovog napada, očekuje se da će se ukrajinska vojska suočiti sa velikim logističkim problemima. Evropski lideri će možda preispitati svoje odluke o vojnoj pomoći, a NATO će se suočiti sa ozbiljnim dilemama – da li eskalirati sukob ili smanjiti pomoć Ukrajini.
Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Facebooku.
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI
