Trenutni sukob između Rusije i Ukrajine dostigao je kritičnu tačku, sa Amerikancima i Ukrajincima koji se slažu da je vreme da se okončaju neprijateljstva. Ovaj konsenzus preusmerava fokus na Rusiju i njenog predsednika, Vladimira Putina. Kako navodi BBC, pritisak je sada čvrsto na Rusiji da odgovori. Nemački kancelar Olaf Šolc ponovio je ovaj stav, ističući da je sada Putinova odgovornost da zauzme stav nakon što je Ukrajina prihvatila američki predlog o tridesetodnevnom primirju sa Rusijom. Šolc je naglasio da je ovo jednogodišnje primirje značajan i pravedan korak ka postizanju pravednog mira za Ukrajinu.
U Kremlju, zvaničnici razmatraju predloge koji su razgovarani tokom američko-ukrajinskih pregovora održanih u Džedi. Dmitrij Peskov, portparol Putina, potvrdio je da proučavaju izjave i zajedničke zaključke postignute u Džedi. On je naveo da se očekuje da Vašington uskoro obavesti Moskvu o detaljima pregovora. Peskov je pomenuo da se vodi dijalog sa američkim zvaničnicima i nije isključio mogućnost visokog nivoa telefonskog poziva između Putina i Donalda Trampa. Ovo ukazuje na složene diplomatske kanale, s tim da Peskov tvrdi da se takav razgovor može brzo organizovati ako se to smatra neophodnim.
Dmitrij Smirnov, poznati novinar iz Kremlja, precizirao je da je razgovor između Putina i Trampa zakazan za petak, 14. marta, i očekuje se da će biti više od običnog telefonskog poziva. U intervjuu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao je značajne opaske o teritorijalnom integritetu Ukrajine, navodeći da će Ukrajina zadržati granice iz 1991. godine, isključujući Krim i delove Donbasa. Lavrov je identifikovao prisustvo NATO trupa u Ukrajini kao pretnju za Rusiju i naglasio važnost zaštite pojedinaca za koje tvrdi da su lišeni svoje istorije od strane Kijevskog režima.
Istorijski gledano, Putin i drugi ruski zvaničnici su se protivili primirjima, zalažući se umesto toga za dugoročni mirovni sporazum koji uključuje prenos teritorija iz četiri ukrajinske regije na Rusiju. Trenutni izazov za predsednika Trampa je da odredi koje ustupke bi mogao da ponudi zauzvrat za primirje. Dok ukrajinski mediji spekulišu, ukidanje sankcija bi moglo poslužiti kao privlačna pregovarajuća prednost. U međuvremenu, Rusija se suočava sa značajnim izazovima; uprkos tome što ima neku inicijativu na bojnom polju, održavanje rata zahtevaće još veće žrtve i napore od Moskve.
Moguća odbijenica za saglasnost oko primirja može dovesti do negativnih političkih posledica za Rusiju, pošto bi SAD mogle pojačati sankcije i povećati isporuke oružja Ukrajini. Štaviše, pojam „zajedničkog neprijatelja“ u Putinu mogao bi smanjiti verovatnoću rascjepa između SAD-a i Evrope. Zemlje Globalnog Juga, posebno Kina, zalažu se za hitno primirje, ukazujući da bi bilo kakva dalja agresija mogla dovesti do dodatne izolacije Rusije.
S druge strane, okončanje neprijateljstava moglo bi pružiti Rusiji priliku da normalizuje odnose kako sa Sjedinjenim Američkim Državama, tako i sa Evropom. Prekid sukoba duž fronta mogao bi se takođe prikazati kao vojna pobeda za Rusiju, s obzirom na to da bi uspešno okupirala delove ukrajinske teritorije, dok bi sačuvala svoje granice. Ova složena interakcija diplomatskih pregovora, vojne strategije i međunarodnih odnosa ilustruje višeslojnu prirodu trenutnog geopolitičkog pejzaža u vezi sa sukobom između Rusije i Ukrajine.
Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Facebooku.
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI
