Pijenje kafe više puta je povezivano s boljim zdravljem srca i produžetkom života. Međutim, koristi od konzumacije kafe mogli bi zavisiti od toga kada je pijete, pokazalo je novo istraživanje.
Ispostavilo se da bi možda bilo najbolje piti kafu samo ujutro – i to bez obzira na količinu i druge potencijalno uticajne faktore, prema studiji objavljenoj u European Heart Journal-u.
„Ovo je prva studija koja testira obrasce vremena pijenja kafe i zdravstvene ishode“, rekao je glavni autor dr. Lu Ki, istaknuti predsednik HCA Regents i profesor na Univerzitetu Tulane, Celia Scott Weatherhead School of Public Health and Tropical Medicine u New Orleansu, u saopštenju. „U prehrambenim smernicama obično ne dajemo savete o vremenu, ali možda bismo o tome trebalo da razmislimo u budućnosti.“
Većina prethodnih istraživanja o unosu kafe pokazala su da umerena konzumacija kafe može biti povezana s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti, prema najnovijoj studiji. Međutim, naučni dokazi o tome da li faktori poput genetike, količine konzumirane kafe ili dodanih zaslađivača utiču na te odnose, nedosledni su ili, ponekad, kontroverzni, kažu autori.
Autori su proučavali podatke o ishrani i zdravlju 40.725 odraslih osoba u dobi od 18 i više godina iz Nacionalne ankete o ispitivanju zdravlja i ishrane, provedene od 1999. do 2018. Tokom 10 ciklusa istraživanja, ti su učesnici davali detalje o svom unosu hrane od prethodnog dana. Autori su takođe uključili podgrupu od 1.463 odrasle osobe iz Lifestyle Validation Study.
Uključene su kafe s kofeinom i bez kofeina, a vreme je kategorizovano u tri perioda: jutro (od četiri ujutro do 11:59), popodne (od 12 do 16:59) i večer (od 17 do 3:59). Istraživači su identifikovali dva obrasca vremena konzumacije: ujutro i tokom celog dana. Do kraja perioda praćenja od skoro 10 godina, zabeleženo je 4.295 smrtnih slučajeva iz svih uzroka, 1.268 od kardiovaskularnih bolesti i 934 od raka.
Manji rizik
U poređenju s osobama koje ne piju kafu, pijenje kafe samo ujutro bilo je povezano s 16% manjim rizikom od prerane smrti iz bilo kog razloga i 31% manjim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti. Oni koji su pili kafu tokom celog dana nisu imali smanjenje rizika. Ovi rezultati ostali su isti čak i nakon što su autori uzeli u obzir faktore kao što su sati spavanja, starost, rasa, etnička pripadnost, pol, porodični prihod, obrazovanje, nivo fizičke aktivnosti, rezultat ishrane i zdravstvena stanja poput dijabetesa, hipertenzije i visokog holesterola.
Za one koji piju jutarnju kafu, količina popijene kafe s kofeinom ili bez kofeina takođe nije bila važna – piju li manje od jedne ili više od tri šolje kafe dnevno. Pijenje kafe ujutro bilo je i dalje bolje od drugih obrazaca u smislu rizika od smrtnosti.
„Studija je bila posmatračka, što znači da nije bila eksperimantalna, što je inače zlatni standard“, rekla je za CNN Vanesa King, dijetetičarka, nutricionista i portparolka Akademije za ishranu i dijetetiku koja nije bila uključena u studiju.
Priroda studije takođe znači da samo uspostavlja povezanost, a ne uzročnu vezu između jutarnjeg pijenja kafe i rizika od rane smrti. Ali otkrića su „značajna jer su vodeći uzrok smrti, posebno u SAD-u, kardiovaskularne bolesti“, dodala je King.
Zašto bi vreme moglo biti važno?
Dr. David Kao, koji nije bio uključen u istraživanje, smatra da je studija fascinantna i jedno od najboljih istraživanja na ovu temu u poslednjih nekoliko godina. „Korišćenje metode u stilu strojnog učenja za kategorizaciju obrazaca pijenja kafe i proveru validnosti nalaza u spoljim izvorima podataka koji se razlikuju od primarnog izvora, uveliko smanjuje verovatnoću slučajnog/lažno pozitivnog nalaza“, dodao je dr. Kao sa Univerziteta Colorado Anschutz. Međutim, studija ima nekoliko drugih nedostataka.
Prvo, sećanja na unos hrane podložna su netačnostima ili pristranostima i ne uzimaju u obzir dugoročne navike, rekli su autori. Drugo, iako su autori uzeli u obzir više faktora, moguće je da postoje i drugi koji se ne mogu potpuno isključiti, dodali su. „Tim nije mogao isključiti mogućnost da je jutarnji obrazac pijenja kafe pokazatelj celokupnog zdravog načina života“, navodi se u studiji. „Na primer, oni koji piju jutarnju kafu možda će biti skloniji da vežbaju i jedu hranu koja nije ultraprerađena“.
Osim toga, genetski podaci nisu bili dostupni, tako da autori nisu bili u mogućnosti da ispituju bilo kakav mogući efekat genetski određenih stopa metabolizma kofeina. Moguće objašnjenje ovih otkrića „je da konzumiranje kafe popodne ili naveče može poremetiti cirkadijalni ritam i nivoe hormona kao što je melatonin“, rekao je Qi. Niski nivoi melatonina povezani su s višim nivoima krvnog pritiska i oksidativnim stresom, te većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Kafa takođe sadrži antioksidanse koji smanjuju upalu u telu neutralizujući slobodne radikale koji mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, rekla je King. Slobodni radikali, nestabilne molekule iz okoline kao što su dim cigareta ili pesticidi, mogu oštetiti ćelije.
Neki upalni markeri u krvi imaju svoje satove, kažu autori, i oni su obično najviši ujutro – tako da „protuupalni efekat obrasca konzumiranja kafe ujutro može biti korisniji od obrasca konzumiranja kafe ujutro, popodne i naveče“. To se odnosi i na konzumaciju kafe s kofeinom i kafe bez kofeina.
Kako piti kafu samo ujutru?
Ako želite početi piti kafu samo ujutro, ali nikako da vam postane navika, razmislite o tome odmarate li se redovno dovoljno kvalitetno, rekla je King. Poseta stručnjaku za spavanje kako biste saznali imate li problema sa spavanjem, poput apneje tokom spavanja, koja vas ometa pri odmoru, takođe bi mogla biti korisna, dodao je Kao. Kako biste se osećali budnijima tokom dana, važno je i da konzumirate dovoljno vode, napomenula je King.
Testiranje nivoa štitne žlezde, vitamina D i gvožđa može vam pomoći da utvrdite proizlazi li iscrpljenost iz nečeg ozbiljnijeg, rekla je Sue-Ellen Anderson-Haynes, dijetetičarka, nutricionistkinja i portparolka Akademije za ishranu i dijetetiku. Ako ne pijete kafu i mislite da biste mogli imati koristi ako je dodate svojoj rutini, prvo sagledajte širu sliku, rekla je Anderson-Hejns, koja nije bila uključena u studiju. „Živite li opšte fizički aktivnim, uravnoteženim, održivim i zdravim stilom ishrane i života?“
Dok se ne pruže više dokaza o tome kada piti kafu, dodala je, sledeće preporuke lekara ili nutricionista o unosu kofeina.
Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Facebooku.: